Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa.

Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada.

Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01.

Biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom.

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13.

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13.

Posebne kategorije otpada su:
  • biootpad,
  • otpadni tekstil i obuća,
  • otpadna ambalaža,
  • otpadne gume,
  • otpadna ulja,
  • otpadne baterije i akumulatori,
  • otpadna vozila,
  • otpad koji sadrži azbest,
  • medicinski otpad,
  • otpadni električni i elektronički uređaji i oprema,
  • otpadni brodovi,
  • morski otpad,
  • građevni otpad,
  • otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
  • otpad iz proizvodnje titan dioksida,
  • otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Djelatnost sakupljanja otpada uključuje postupke sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište.

Skladištenje otpada je je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe.

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja.

Termička obrada su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada.

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.

Postupci zbrinjavanja otpada su:
  • D 1   Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.)
  • D 2   Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu itd.)
  • D 3   Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.)
  • D 4   Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili muljevitog otpada u  jame, bazene, lagune itd.)
  • D 5   Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.)
  • D 6   Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane
  • D 7   Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno
  • D 8   Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12
  • D 9   Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D12 (na primjer isparavanje, sušenje, kalciniranje itd.)
  • D 10   Spaljivanje otpada na kopnu
  • D 11   Spaljivanje otpada na moru  (Ovaj je postupak zabranjen zakonodavstvom EU-a i međunarodnim konvencijama).
  • D 12   Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.)
  • D 13  Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku navedenim pod D 1 – D 12, (ako nijedna druga oznaka D nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije odlaganja uključujući prethodnu preradu, primjerice, između ostalog, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje ili odvajanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D1 – D12)
  • D 14   Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka D 1 – D 13 i
  • D 15   Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D 1 – D 14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja).

 i drugi postupci propisani posebnim propisom.

 
Postupci oporabe otpada su:
  • R 1   Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije (Ovo obuhvaća spalionice namijenjene preradi krutog komunalnog otpada samo kad je njihova energetska efikasnost jednaka ili veća od:
– 0,60 za postrojenja u radu i odobrena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice prije 1. siječnja 2009.,
– 0,65 za postrojenja koja su odobrena nakon 31. prosinca 2008,
primjenom sljedeće formule:
Energetska efikasnost = (Ep – (Ef + Ei))/(0,97 × (Ew + Ef)) gdje:

Ep označava godišnju proizvodnju energije kao toplinske energije ili električne energije. Izračunava se tako da se energija u obliku električne energije pomnoži s 2,6, a toplinska energija proizvedena u komercijalne svrhe množi se s 1,1 (GJ/godina)
Ef označava količinu energije koja godišnje ulazi u sustav a dobivena je iz goriva i služi proizvodnji pare (GJ/godina)
Ew označava godišnju količinu energije sadržane u obrađenom otpadu izračunatu primjenom neto kalorične vrijednosti otpada (GJ/godina)
Ei označava godišnju uvezenu količinu energije bez Ew i Ef (GJ/godina)
0,97 je faktor obračuna gubitaka energije zbog pepela na dnu peći i isijavanja.
Ova se formula primjenjuje u skladu s referentnim dokumentom o najboljim dostupnim tehnikama za spaljivanje otpada.
  • R 2   Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala
  • R 3   Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala (uključuju kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)(ovo obuhvaća plinofikaciju i pirolizu u kojima se sastojci upotrebljavaju kao kemikalije),
  • R 4   Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala
  • R 5   Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala  (ovo obuhvaća čišćenje tla koje rezultira oporabom tla i recikliranjem anorganskih građevinskih materijala,
  • R 6   Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina
  • R 7   Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja
  • R 8   Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora
  • R 9   Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja
  • R 10   Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja
  • R 11   Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10
  • R 12   Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 – R 11 (ako nijedna druga oznaka R nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije oporabe uključujući prethodnu preradu kao što su između ostalog rasklapanje, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje, ponovno pakiranje, odvajanje, uklapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod R1 – R11),
  • R 13   Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja).

i drugi postupci propisani posebnim propisom.

Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.
Provedbena tijela na državnoj razini su Agencija i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:
  • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u dalj¬njem tekstu: Strategija),
  • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,
  • županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba,
  • gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te
  • plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. U izradi plana gospodarenja otpadom županija i Grad Zagreb surađuju s gradovima i općinama na svom području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom. Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.

Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske. Strategijom se dugoročno određuje i usmjerava gospodarenje otpadom, a sadrži osobito:
  • ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
  • osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
  • mjere gospodarenja opasnim otpadom,
  • smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima,
  • smjernice za odlaganje otpada čije se nastajanje ne može izbjeći i koji se ne može obraditi,
  • smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarskih mjera za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom.
Strategiju donosi Hrvatski sabor po postupku i na način propisan posebnim zakonom.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom iz članaka 24., 25., 54. i 55. ovoga Zakona i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpadom propisanih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona, određuju se mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom i morskom prostoru pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno na prostoru na kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju i sadrži osobito:
  1. analizu i ocjenu stanja gospodarenja s otpadom i analizu i utvrđivanje lokacija onečišćenih otpadom,
  2. osnovne ciljeve gospodarenja otpadom,
  3. vrste, količine i porijeklo proizvedenog otpada na području Republike Hrvatske, otpad koji će se vjerojatno izvoziti ili uvoziti u Republiku Hrvatsku te procjenu budućih tokova otpada,
  4. postojeće sustave i mrežu građevina i uređaja za gospodarenje otpadom uključujući sve programe/sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
  5. procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom,
  6. kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i uređaja za gospodarenje otpadom,
  7. opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje s otpadom,
  8. organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjela odgovornosti između privatnih i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom,
  9. popis projekata Republike Hrvatske, jedinica regionalne samouprave i jedinica lokalne samouprave važnih za provedbu Plana,
  10. izvore i visine financijskih sredstava za provedbu svih mjera gospodarenja otpadom,
  11. procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih i drugih instrumenata u gospodarenja otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta,
  12. mjere i smjernice (politike) za provedbu Plana koje sadrže:

              – opće mjere za gospodarenje otpadom,
              – mjere za gospodarenje opasnim otpadom i sanaciju Planom utvrđenih lokacija onečišćenih otpadom,
              – mjere za gospodarenje posebnim kategorijama otpada,
              – opće smjernice (politike) gospodarenja otpadom i metode gospodarenja otpadom ili politike za otpad koji
                 predstavlja posebne probleme u gospodarenju
              – smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima,
              – smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarskih mjera za postizanje ciljeva 
                 gospodarenja otpadom,
              – kriterije tehničke i ekonomske provedivosti u gospodarenju opasnim otpadom,
              – financiranje mjera za uspostavu sustava gospodarenja otpadom,
              – mjere potrebne radi primjene kampanja za podizanje svijesti javnosti i pružanje potrebnih informacija
                 namijenjenih široj javnosti ili posebnoj skupini zainteresiranih potrošača,
              – mjere gospodarenja morskim otpadom.

        13. način i rokovi izvršenja Plana.

Plan sadrži i Kartu gospodarenja otpadom koja definira:
  1. trenutne lokacije gospodarenja otpadom (odlagališta otpada koja su karakterizirana prema njihovom statusu, tvrtke i postrojenja koja se bave gospodarenjem otpadom),
  2. načelni raspored budućih lokacija građevina za gospodarenje otpadom (centri za gospodarenje otpadom, pretovarne stanice, postrojenja za termičku obradu otpada, odlagališta opasnog i neopasnog inertnog otpada).

Nositelj izrade Plana je Ministarstvo, a donosi ga Vlada.
Plan se donosi za razdoblje od šest godina, a njegova izmjena i dopuna po potrebi.
Plan se objavljuje u Narodnim novinama.
Razvojni dokumenti pojedinih područja poslovnih djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti s Planom.
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo.
Ministarstvo je dužno podnositi Vladi trogodišnje izvješće o izvršenju utvrđenih obveza, ostvarenja ciljeva i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana.
Ministarstvo izvještava Europsku komisiju o donošenju Plana i izmjenama i dopunama Plana.

 
Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba sadrži najmanje sljedeće:
  1.  analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva,
  2.  podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,
  3.  podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,
  4.  podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,
  5.  mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,
  6.  opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,
  7.  mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,
  8.  mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
  9.  popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,
  10.  organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom,
  11.  rokove i nositelje izvršenja Plana.

Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužan je za prijedlog plana gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela), odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba usklađen s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i Plana.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.